Imate li zdravstvenih problema? Najprije provjerite stanje u usnoj šupljini. Upaljeni ili devitalizirani zubi mogli bi biti uzrok vaših tegoba. Kako bi vam približila taj novi pristup zdravlju, prva holistička stomatologinja u Hrvatskoj napisala je za vas najvažnija saznanja o toj temi.

Uvriježeno je mišljenje da su naši zubi, zbog čvrste građe, mrtvi, pa iako ih upotrebljavamo u najrazličitijim situacijama (da pregrizemo konac i sl.), smatramo da služe ponajprije za naglašavanje našeg blistavog i neodoljivog osmijeha te za žvakanje. Ali zub ni u kojem slučaju nije mrtav. Zubna je caklina jedno od najtvrđih tkiva, a istovremeno zub u cjelini jedan od na dodir najosjetljivijih organa u ljudskom tijelu.

Holistička stomatologija zube vidi kao dio veće cjeline

Istočnjačko promatranje ljudskog tijela kao nedjeljive duhovno-tjelesne cjeline, prije više tisućljeća uočilo je duboku povezanost zuba s pojedinim organima u ljudskom tijelu. Naime, zubi su smješteni na tzv. akupunkturnim meridijanima većine organa, pa tako pojedini zub može utjecati na protok energije tim meridijanom i na taj način djelovati na određene organe. Prednji zubi nalaze se na meridijanu mokraćnog mjehura i mogu izazvati bolest bubrega, koljena i reproduktivnog sustava, gornji i donji kutnjaci mogu izazvati bolesti u probavnom sustavu i prsnom košu, umnjaci utječu na srce… Dakle, oboljenje jednog zuba nije ograničeno samo na taj zub, nego putem meridijana i krvotoka može oštetiti i druge organe. Prema holističkoj stomatologiji, posebnu opasnost za naš organizam predstavljaju devitalizirani – mrtvi zubi kojima je odstranjena zubna pulpa (središnji dio) i koji mogu biti tiha žarišta toksina, a time i kroničnih bolesti. No krenimo ispočetka.

Iz današnje se perspektive možda ne čini tako, ali stomatologija je zapravo vrlo mlada grana medicine. Primjerice, jeste li znali da je ne tako davno u opisu brijačkog posla bilo, osim kirurških zahvata, i vađenje zuba (primjećujete li sličnost između brijačkog i zubarskog stolca)? Stomatološki se fakultet u Zagrebu tek 1962. godine odijelio od Medicinskog fakulteta i postao samostalan. I baš poput ostalih grana zapadnjačke medicine, koje se često usmjeruju na pojedini organ zanemarujući cjelokupno stanje organizma, i stomatologija se razvijala na proučavanju i liječenju zuba kao zasebnog dijela ljudskog tijela, potpuno izdvojenog iz složenog konteksta. U tom nastojanju razvijene su brojne terapije i tehnike, mnogi alati, pomagala i medicinski aparati.

I zaista, zahvaljujući dosadašnjim dostignućima ljudi izlaze iz stomatoloških ordinacija lišeni bolova, smiješe se gotovo odmah, a bolje mogu žvakati već nakon nekoliko sati. No ovisno o zahvatu koji je primijenjen, pritom je možda otvorena kobna Pandorina kutija. Naime, ako je zbog liječenog karijesa odstranjeni dio zuba nadomješten amalgamskim ispunom, snažan otrov, živa koja je sastavni dio tog ispuna, usađen je u neposrednoj blizini mozga pacijenta. Takav ispun otpušta toksine dok god se ne odstrani. Ako je pak zbog uznapredovalog karijesa, ili nekog drugog razloga, stomatolog bio prisiljen odstraniti zubni živac, dolazimo do još većeg problema, koji je ujedno i glavna tema ovog teksta – devitaliziranog ili mrtvog zuba.

A u čemu je sada problem, pitate se? Naoko ne postoji jer je moderna endodoncija uspjela očistiti i dezinficirati prazni prostor nastao nakon vađenja živca, ispuniti ga specijalnim pastama, time mu zadržati i funkciju i izgled, i još ga tako savršeno prikriti da imunosni sustav taj zub, iako mrtav, neće odbaciti kao strano tijelo. Nažalost, neki su znanstvenici otkrili da u bezbrojnim okolnim i posve nedostupnim dentalnim kanalićima ostaje mnogo organskog materijala preostalog od izvađenog živca. To se tkivo nekrotično raspada – truli – i pritom razvija visokotoksične produkte na bazi sumpora (merkaptan i tioeter), ali i neke kancerogene (indol, skatol). Dolazi do snažnog poremećaja koji se naziva kronično žarište.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Be Sociable, Share!

Comments are closed.